PREDSEDNIK OVE DRŽAVE NAJAVIO UKIDANJE IZBORA! "Dani kada su se stranke koje su podržavali Jenkiji vraćale na vlast su prošli" (VIDEO)
Dodajte Kurir u vaš Google izborDugogodišnji predsednik Nikaragve, Danijel Ortega, rekao je da ta centralnoamerička zemlja više neće održavati izbore, eliminišući mogućnost izbornog izazova kada mu se mandat završi sledeće godine i dodatno učvršćujući vladavinu koju deli sa suprugom.
Ortega, koji je kontinuirano na vlasti od 2007. godine, nakon ranijeg predsedničkog mandata 1980-ih, rekao je da će taj potez zatvoriti svaki put opoziciji, iako nije izneo detalje o sprovođenju zabrane.
- Ovde više neće biti izbora da bi pokušali da preuzmu vladu i preuzmu moć - rekao je Ortega u govoru u nedelju uveče povodom obeležavanja Sandinističke revolucije 1979. godine, u kojoj je Ortega pomogao u svrgavanju diktature Anastasija Somoze koju su podržavale SAD.
- Dani kada su se stranke koje su podržavali Jenkiji (Sjedinjene Države) i Somosiste vraćale na vlast su prošli - nikada više - dodao je, u prvom javnom nastupu osamdesetogodišnjaka u poslednja dva meseca.
Američki Stejt department nije odmah odgovorio na zahtev za komentar. Trampova administracija je opisala Orteginu vladu kao diktaturu i uvela sankcije za više od 2.350 nikaragvanskih zvaničnika i njihovih rođaka.
Poslednji izbori u Nikaragvi 2021. godine bili su široko osporeni nakon što je Ortega pritvorio protivnike i poslovne lidere i kriminalizovao neslaganje.
Prošle godine, Ortega je dodatno učvrstio svoju moć kroz niz ustavnih reformi, koje su uključivale imenovanje njegove supruge
Rosario Muriljo za "kopredsednicu" i produženje predsedničkog mandata na šest godina. On i njegova supruga kontrolišu praktično svaki aspekt vlade, uključujući oružane snage i pravosuđe.
Savet UN za ljudska prava optužio je Ortegu i Muriljovu vladu da su zemlju transformisali "u autoritarnu državu" i sistematski kršili ljudska prava. Ortega je 2018. godine odgovorio na široko rasprostranjene antivladine proteste represijom u kojoj je ubijeno više od 300 ljudi.
Analitičari i opozicioni političari u egzilu rekli su da je deklaracija istakla stvarnost dvočlane vladavine pod Ortegasima, istovremeno otkrivajući strah para od jačanja opozicionog pokreta.
- Ortega i Muriljo očigledno se plaše ideje da bi i najmanji politički otvor mogao stvoriti uslove za manifestovanje neslaganja i ugrožavanje njihovog kontrolisanja vlasti - rekao je Ticijano Breda, viši analitičar u Armed Conflict Location & Event Data, neprofitnoj organizaciji koja prati političko nasilje. "Umesto da organizuju nameštene izbore, odlučili su se da potpuno eliminišu izbornu konkurenciju".
Zemlja se transformisala u "potpunu, porodičnu diktaturu", dodao je.
Feliks Maradiaga, predsednički kandidat opozicije koji je bio zatvoren u Nikaragvi od 2021. do 2023. godine pre nego što je proteran u SAD, rekao je da Ortegine komentare vidi manje kao demonstraciju sile, a više kao "priznanje straha".
"Ortega je javno priznao šta je oduvek bila njegova prava namera: da spreči da njegov tiranski projekat bude podvrgnut bilo kakvom obliku demokratske konkurencije". rekao je Maradiaga za Rojters.
Ortega je već efikasno ugušio konkurenciju tokom prethodnih reizbora 2011, 2016. i 2021. godine, prema rečima Salvadora Marenka, koordinatora nikaragvanskog kolektiva za ljudska prava "Nikaragva nikada više".
A prošlogodišnje ustavne reforme već su uspostavile jednopartijski sistem u zemlji u kojoj opozicioni lideri više ne postoje, jer su proterani u egzil.
Ortega, rekao je, pokušava da "izbegne rizik od izbornog poraza, jer zna da ga narod odbacuje".
(Kurir.rs/Rojters)